Teorijski osvrt na sisteme finansiranja sporta/ javne vlasti i sport

Sistem finansiranja uslov je za kvalitetan i dostupan  sistem u službi  kako vrhunskog sporta tako i građanstva u Crnoj Gori (školskog i sporta za sve).

Sport, kao sredstvo, od vitalnog je značaja za društveni razvoj zajednica, bez obzira kojeg nivoa. U direktnoj je vezi sa donošenjem politika u oblasti zdravlja, obrazovanja, urbanog planiranja, kulture i turizma. Imajući u vidu prethodno, svakako da je od velike važnosti da razvoj sporta bude prepoznat i podržan iz svih relevatnih donosioca odluka. Javne vlasti bi trebale da promovišu vrijednosti koje sport baštini u saradnji sa sportskim pokretom.[1] Među brojnim autorima, tri su nivoa razloga važnosti sporta kao inkubatora pozitvnih društvenih kretanja. Prvo, sport je važan u kulturoškom smislu jer zauzima ogroman medijski prostor (kroz brojne profesionalne manifestacije/takmičenja), i svojevrstan podstrekač usmjeravanja javnih sredstava u razvoj sportske infrastrukture. Drugo, sport se nerijetko koristi za postizanje ciljeva koji nijesu u osnovi sportski (politički, borba protiv društvene nejednakosti, borba protiv nezaraznih bolesti,…). Treće, sport nije samo sredstvo od javnog interesa, već je snažno sredstvo za ekonomski razvoj.[2]

http://putopisi.net/azija/sjeverna-koreja/sjeverna-koreja-3-dio/

Da bi se razumio sistem finansiranja sporta, neophodno se upoznati sa nosiocima sistema sporta kroz pravni okvir. Na taj način, omogućava se jasnije upoznavanje alokacije javnih sredstava za razvoj sporta. Razvoj sporta bitno zavisi od izvora finansiranja sporta (javni, privatni sektor i/ili privatni izvori). Nacrtom izvještaja za Evropsku konferenciju o sportu i lokalnim vlastima, ističe se da je sport integralni dio kulturnih atkivnosti kao i vitalnu ulogu lokalnih/regionalnih vlasti u poboljšavanju životnog standarda, ekonomskog progresa i kulturnog razvoja.[3] Urgira se, da predstavnici lokalnih vlasti učine sljedeće[4]:

1) da pruže odgovarajuću podršku i resurse iz javnih fondova za razvoj sportova;

2) da sarađuju sa komercijalnim i dobrovoljnim sektorima u cilju pospiješivanja mješovite javne i privatne pomoći sportu;

3) umanje finansijsku neravnopravnost u potrebama koja postoji između vrhunskog sporta i sporta za sve;

4) promovišu zdravlje i blagostanje svih grupacija i pojedinaca koji žele da se bave sportskim aktivnostima;

5) ohrabre i podrže veće učešće starijih osoba u odgovarajućim sportskim i fizičkim aktivnostima;

6) pruže mogućnosti svim mladim ljudima da se uključe u sport i ističu vrijednost fizičke aktivnosti, a ne tehničkih i takmičarskih elemenata sporta;

7) preduzmu odgovarajuće mjere za veće bavljenje žena sportskim aktivnostima;

8) pospiješe pristup najmanje privilegovanih grupa sportu i fizičkoj aktivnosti;

9) kreiraju takvu klimu da se hendikepirane osobe uključe u sport, kroz priznavanje njihovih prava kao i poboljšanje njihovog položaja u društvu;

10) unapređuju mjere na polju fizičke i zdravstvene edukacije kroz reklamiranje sporta i ostalih fizičkih aktivnosti i isticanje njihovog pozitivnog djelovanja na zdravlje.

Imajući u vidu prethodno, usvojena je preporuka kojom se sugeriše važnost sporta u donošenju politika u oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, gradskog i nacionalnog planiranje.[5] Kao plod konferencije sa gore pomenutim postavkama (ulozi) sporta, pretpostavlja da lokalne vlasti omoguće direktno javno finansiranje sporta, kako kroz tekuće tako i kroz kapitalne troškove.[6] Lokalne vlasti (u saradnji sa centralnim) privatnim i privrednim sektorom trebalo bi da ustanove politiku za razvoj sporta kao i adekvatno korišćenje raspoloživih finansijskih sredstava.


[1] Pogledati Evropsku povelju o Sportu.

[2] Bergsgard, N. A., Houlihan, B., Mangset, P., N_dland, S. I., & Rommetvedt, H. (2007). Sport Policy: A comparative analysis of stability and change. Oxford: Butterworth-Heinemann.

[3] Rezolucija Br. 27 (1996) 1.

[4] Ibid, str. 1.

[5] Preporuka Br. 16 (1996).

[6] Završna Deklaracija Evropske konferencije o sportu i lokalnim vlastima (1966) Sportsko finansiranje i menadžment.

Advertisements

2 thoughts on “Teorijski osvrt na sisteme finansiranja sporta/ javne vlasti i sport”

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s