Sport kao dio turističko-uslužnog potencijala Crne Gore

2

Ima više od dvije godine, od kada je pisano o sportskoj rekreaciji i turizmu. Čini se da, a uvažavajući fluidnost sporta u sistemu javne administracije (ima država gdje su sport i turizam institucionalno povezani), da je neophodno frekventnije ukazivati na mogućnosti koje sistem sporta pruža sveukupnom razvoju društva. 

Sportski turizam, izgleda da je nezaobilazni segment svjetskog turizma. Brojkama govoreći, Međunarodni savjet za turizam i putovanja (WTTC) navodi da je prihod od globalnog turizma 735 milijardi američkih dolara, od kojih  10% otpada na sportski turizam. Dalje, globalni turizam zapošljava 250 miliona ljudi, gdje je rast zaposlenosti do 2013. godine išao do 10% godišnje.  Razvoj sportskog turizma se može posmatrati kroz:

  • Ekonomski: proizvodnja, potrošnja, uslužne djelatnosti, stvaranje novih radnih mjesta, razvoj infrastrukture…
  • Društveni: kohezija građanstva, stručno osposobljavanje/usavršavanje, povećano učešće u sportskim aktivnosti, rad sa određenim ciljnim grupama…
  • Ekološki: upravljanje resursima, upravljanje otpadom, zaštita i očuvanje biodiverziteta, ekosistema, pejzaža, prostornog razvoja i očuvanje kulturnog nasljeđa.

Adaptacija/izgradnja sportskih kapaciteta i stavljanjem u funkciju sport utiče na životnu sredinu. Taj uticaj se može mjeriti na različitim nivoima:

  • Kratkoročni (tokom specifične sportske manifestacije buka i zagađivanje vazduha)
  • Dugoročni (izgradnja infrastrukture)
  • Direktni (ljudi i infrastruktura neposredno uključeni)
  • Indirektno (pristupna ili propratna infrastruktura)

Kratak osvrt na CG turizam (u brojkama)

Podaci pokazuju da je crnogorski turizam u 2013. direktno generisao je 721,0 mil. € prihoda, što je za 3,0% više nego u 2012. godini. Zaposlenost je zabilježila rast od 8,5% u dijelu usluge smještaja i ishrane, pri čemu je zaposlenost domaće radne snage porasla za skoro 12,0%, što je, u najvećoj mjeri, rezultat saradnje resornih institucija i privrednika. Crnu Goru je u 2013. godini posjetilo 1.492.006 turista ili 3,65% više u odnosu na 2012. godinu. Ostvareno je 9.411.943 noćenja, odnosno 2,85% više nego u 2012. godini. Tokom predsezone zabilježen je veći broj turista i realizovanih noćenja, a posjećenost je bila značajna i u periodu nakon isteka glavne sezone. Značaj dio jačanja turističko-uslužne ponude predstavlja razvoj MICE turizma (sastanci, motivaciona putovanja, konferencije/kongresi i događaji), kao jednog od najprofitabilnijih vidova turizma, posebno je značajan za Crnu Goru, kako sa aspekta produžetka turističke sezone, tako i u pogledu uticaja na druge vidove turizma.

Infrastrukturni aspekt

U proteklom periodu Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Direkcija za saobraćaj bili su angažovani na kvalitetnoj pripremi planske i projektne dokumentacije, planiranju i obezbjeđivanju neophodnih finansijskih sredstava, koja su racionalno i pravovremeno ulagana u održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju državnih puteva, što je rezultiralo mnogo boljim stanjem puteva državne mreže u odnosu na prethodni period. Cilj Plana redovnog i investicionog održavanja, rekonstrukcije i izgradnje državnih puteva za 2014. godinu je da se obezbijedi očuvanje postojeće putne infrastrukture i izgrade novi putni pravci. Razvoj moderne saobraćajne infrastrukture zahtijeva što manji negativan uticaj na životnu sredinu, što poskupljuje izradu tehničkih projekata i izvođenje radova. U 2014. godini, prema Planu redovnog i investicionog održavanja, rekonstrukcije i izgradnje državnih puteva, biće investirano 52.962.309,00 €. Planirano je da se iz Tekućeg Budžeta Crne Gore obezbijede sredstva, u ukupnom iznosu od 9.989.309,00 €, za redovno održavanje i zaštitu državnih puteva i Službu pomoći i informisanja na javnim putevima Crne Gore, a iz Kapitalnog Budžeta Crne Gore, u iznosu od 42.973.000,00 €, za održavanje, rekonstrukciju i izgradnju državnih puteva.

Kao redovne aktivnosti, uređivanje putne infrastrukture,  doprinijeti će boljem imidžu i atraktivnosti pojedinih predjela Crne Gore koji bi uz medijsku eksponiranost, dodatno zainteresovali značajan dio stranih ali i domaćih turista.

SWOT analiza

U cilju jasnijeg sagledavanja spremnosti da se sistem sporta uključi u ukupni turističko-uslužni potencijal, izrađen je kratak pregled faktora koji će uticati na kvalitet sprovođenja organizacionih aktivnosti u Crnoj Gori korišćenjem SWOT analize.

Snaga Slabosti Šansa Prijetnja
–          Relativno dobro razvijeni administrativni kapaciteti;

–          Solidna turistička ponuda;

–          Veliki broj zaštićenih područja prirode;

–          Solidna putna infrastruktura;

–          Aerodromske luke.

–          Nepovezanost turizma i sistema sporta;

–          Nizak nivo inovativnosti i promocije raspoloživih resursa;

–          Kratko trajanje ljetnje sezone;

–          Nedovoljan fokus na sportske aktivnosti kao dio dodatne vrijednosti turističko-uslužne ponude;

–          Neadekvatno upravljanje zaštićenim područjem.

–          Centralizacija sistema rezervacija stvaranjem jedinstvene elektronske platforme za sportski turizam;

–          Stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova;

–          Unapređivanje prekogranične saradnje;

–          Korišćenje međunarodnih fondova;

–          Razvoj novih vidova turizma;

–          Produženje turističke sezone;

–          Unapređenje međuresorske saradnje;

–          Nedostatak administrativnih kapaciteta;

–          Odlazak mlade i visokokvalifikovane radne snage;

–          Međunarodni izazovi i prijetnje globalnom miru;

–          Smanjena mobilnost turista;

–          Neiskorišćenost turističko-uslužnog potencijala;

–          Devastacija prostora i neplanska gradnja;

–          Složena socio-ekonomska situacija u Crnoj Gori.

Organizacioni aspekt

Neophodno je poznavati organizacione faze uključivanja sistema sporta u ukupni turističko-uslužni potencijal. Prva, razvojna faza podrazumijeva građenje partnerstava (JP, JPP i PJP); druga, izrada neophodnih analiza i istraživanja, treće izrada strateškog dokumenta na osnovu rezultata dobijenih analizom/istraživanjem; i sprovođenje aktivnosti iz prethodno pomenutog dokumenta. Prisustvo relevantne ekspertize, poznavanje neformalnog/formalnog sistema odlučivanja, objektivnost u sagledavanju sposobnosti i sopstvenih organizacionih sposobnosti su vitalna pretpostavka za ukupno gore pomenuti proces.

Iz prethodnog je jasno da je neophodno:

  • Postaviti ciljeve, koji proističu iz analize, i koji će biti jasni donosiocima odluka na svim nivoima;
  • Predstaviti izvore obezbjeđivanja neophodnih sredstava (materijalnih i nematerijalnih);
  • Pravovremenost u sprovođenju zadatih ciljeva;
  • Nasljeđe, kao dugoročna korist strateškog dokumenta.

Imajući u vidu prethodno iznijet pregled stanja, situaciju u sistemu sporta Crne Gore i globalnu nestabilnost, fokus strateškog dokumenta bi trebalo bazirati na avanturističkom i masovnom (rekreativnom) sportu. Dalje, dokument bi morao biti orjentisan ka intenzivaranju razvoja unutrašnjeg turizma kroz podršku krovnih sportskih organizacija koje tretiraju pomenute grane sporta:

  • Školski sportski savez Crne Gore,
  • Studentski sportski savez Crne Gore,
  • Savez sport za sve Crne Gore,
  • Planinarski savez Crne Gore i
  • Crnogorski skijaški savez.

Sa druge strane, ovo ne znači zanemarivanje potencijala u drugim granama sporta (atletika) i mogućnosti korišćenja istih za produženje ili obogaćivanje turističko-uslužne ponude, već je u pitanju realnost koja se mora uzeti u obzir.

Aktivnosti

U pozicioniranju sporta kao turističko-uslužne djelatnosti (izrada strategije) mora se krenuti analizom trenutnog stanja:

  • potrošnja na putovanjima koja uključuju i određenu sportsku aktivnost,
  • motivacija za putovanja,
  • dužina boravka,
  • demografska struktura,
  • tip smještaja i
  • vrsta transporta.

Izrada strateškog dokumenta uključivanja sistema sporta u turističko-uslužnu ponudu mora uvažiti sljedeće elemente:

  • pregled planiranih investiciono-organizacionih aktivnosti na nivou lokalne samouprave,
  • procjena tržišta za pojedine sportske aktivnosti,
  • procjena predloženih (primjer: organizacija Giro d`Italia u Crnoj Gori) sportskih manifestacija,
  • pregled stanja postojeće sportske infrastrukture,
  • preporuka za adaptaciju postojeće sportske infratrukture,
  • preporuka za izgradnju nove sportske infrastrukture,
  • profilisanje sportsko-turističke ponude,
  • procjena ukupnog društvenog, političkog i ekološkog aspekta uključivanja sistema sporta u turističko-uslužnu ponudu Crne Gore.

Dobrom pripremljenim dokumentom, javne vlasti jačaju svoju poziciju i prepoznatljivost kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom nivou. Sa druge strane velika je odgovornost na donosiocima odluka da sistemski ali i indirektno promovišu aktivnosti, zagovarajući na unutrašnjem planu tješniju saradnju, a na spoljašnjem obezbjeđujući tehničko-finansijsku podršku za sprovođenje aktivnosti.

Ovaj dokument je u saglasju sa strateškim dokumentima Olimpijska Agenda 2020, Evropa 2020, Strateški planski dokument za Crnu Goru 2014-20, Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020, Pravci razvoja Crne Gore 2013-16, Nacionalni program razvoja sporta 2012-16.

Advertisements

2 thoughts on “Sport kao dio turističko-uslužnog potencijala Crne Gore”

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s