Podstaknut tekstom Vasa Tomovića, ali i ranijim analizama stanja i kako postaviti sistem u teniskom sportu, čini se da je neophodno i dodatno razgraničiti profesionalni od rekreativnog tenisa.
Brojkama govoreći, pobjednik nedavnog Australian Open-a, za 7 odigranih mečeva inkasirao je 2,103.000 miliona evra, dok je njegov sunarodnik za preko 15 godina profesionalne karijere (najboljim ATP rango151) inkasirao (sa rezultatima u dublu) 174 hiljade evra. Uvijek postoji argument o igračkom kvalitetu (o tome ću kasnije), ali je primjetna diskrepancija koja u konačnici ima izuzetno visok procenat igračica i igrača koji nakon sportske karijere bivaju socijalni problem. Istraživanje iz 2014. godine je pokazalo da je prvo-rangirani zaradio skoro deset puta više od 32. plaćenog igrača na svijetu, Fernanda Verdaska; u košarkaškom sportu Kobi Brajant inkasira 23,5 miliona dolara dok Džoš Smit koji se računa (statistički) kao 32. igrač NBA lige je inkasirao 13,5 miliona dolara.
U zadnjih četvrt vijeka nagradni fond na glavnim turnirima je porastao za preko hiljadu procenata! Podaci variraju, ali se procjenjuje da 75 miliona ljudi igra tenis u svijetu, od kojih samo 300 u kontinuitetu zarađuje kroz nagradni fond. Kompletan godišnji budžet za jednog tenisera varira između 100-130 hiljada evra. Za juniorskog igrača (za uzrast do 18 godina) treba izdvojiti do 50 hiljada a za pionira do 30 hiljada.
Medijska eksponiranost teniskog sporta (analiza iz 2012. godine broj vijesti po sportu)
Velika Britanija
- Sky Sports (fudbal, tenis, boks, automobilizam)
- The Guardian (fudbal, tenis, u susret OI 2012)
- Sun (fudbal, tenis, automobilizam)
- BBC (fudbal, tenis, automobilizam, OI 2012,)
SAD
- USA Today (tenis, boks, košarka, boks)
- The New York Times (Košarka, Univerzitetski sport, tenis, fudbal)
- ESPN (Košarka, tenis, fudbal)
- Sports Illustrated (Univerzitetski sport, Košarka, automobilizam, tenis)
- CNN (fudbal, tenis, boks, automobilizam)
Francuska
- L’Equipe (fudbal, automobilizam, tenis, košarka, biciklizam)
- France 24 (automobilizam, fudbal, tenis)
- Le 10 Sport (fudbal, automobilizam, košarka, tenis)
Italija
- Tutto sport (fudbal, košarka, odbojka, tenis)
- Corriere dello Sport (fudbal, automobilizam, košarka, odbojka)
- La Gazzeta dello Sport (fudbal, automobilizam, biciklizam)
Rusija
- Sport Ekspress (fudbal, košarka, tenis, boks)
- Sovetski Sport (fudbal, rukomet, tenis, košarka)
Kina
- China Daily (tenis, košarka, gimnastika-atletika)
Španija
- Mundo Deportivo (fudbal, automobilizam, košarka, tenis)
- Marca (fudbal, košarka, automobilizam, tenis, rukomet)
- Canaria (fudbal, vaterpolo, automobilizam, atletika)
Njemačka
- Bild (rukomet, fudbal, košarka, automobilizam)
- Sport 1 (fudbal, rukomet, tenis, automobilizam, košarka)
- Kicker ( fudbal, biciklizam, košarka, automobilizam)
Pa šta to čini specifičnim vodeće teniske profesionalce?
- Imajući u vidu da se radi o individualnom sportu, samopouzdanje je osnovna karika u lancu karakteristika teniskog profesionalca. I van teniskog terena (zvaničnog nastupa) šta god radili uvijek će uzeti „dirigentsku“ palicu, tj. sami će krojiti sopstvenu sudbinu.
- Rezultatski orjentisani. Odgovornost– prateći brojne medijske nastupe, igrači u prvi red ističu odgovornost za svoje postupke, uvijek tražeći adekvatan način da se postigne rezultat.
- Kontrola misli/emocija je u direktnoj vezi sa fizičkom spremom. Igrač koji je u mogućnosti da odservira as dok mu je puls preko 180 je onaj koji na kraju ima više šanse da izvuče pozitivan rezultat.
Posebno bih izdvojio talenat. B92 je prenio intervju L`ekip-a, u kojem je Žil Simon slikovito opisao šta je to talenat u savremenom tenisu. Sa druge strane, mnogo je toga (akademskog) napisano o talentu sa psihološkog, fizičkog, tehničko-taktičkog, rezultatskog ili odnosa ulaganja i povrata investicije aspekta. Uvažavajući tehnološki napredak po pitanju dijagnostike, trenažnog procesa, medicine, talent bi trebalo posmatrati kao mogućnost adaptacije/transformacije potencijala koje posjeduje teniserka/teniser i sposobnosti prilagođavanja u cilju postizanja određenog sportskog postignuća.
Pozicija teniskog sporta u Crnoj Gori
Imajući u vidu gore izložene ekonomske podatke i uvažavajući kompleksnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori predstavljenu Izvještajem o napretku Crne Gore za 2014. godinu, neminovno je da donosioci odluka u teniskom sportu pažljivo vuku naredne poteze- ovjde se prvenstveno misli na teniske klubove i ulaganje u stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova. Sa druge strane, evidentno je neuredno stanje u krovnoj organizaciji teniskog sporta. Brojni su tekstovi koji su na argumentovan način dijagnosticirali problem i kako isti riješiti ali vraćajući se na tekst Tomovića, trenutak je kako je i sam naveo da se otvoreno razgovara o stanju teniskog sporta u Crnoj Gori. Na taj način sam doživio njegovo obraćanje, očekujući da će i drugi pojedinci (životno) zainteresovani za teniski sport reći svoj stav u cilju traženja najboljeg mogućeg rješenja za djecu koja istinski žele da se bave ovim sportom i da na pravi način reprezentuju sebe i Crnu Goru.
Napomena: Razvoj određene sportske grane mora počivati na sistemskom rješenju koje će uvažiti ukupnu društvenu okolnost.
One thought on “tenis- više od sporta”