Sistem Fizičkog vaspitanja (polazne osnove)

Fizička aktivnost povoljno utiče na funkcionalnu sposobnost, mišićnu snagu, tjelesnu masu, gustinu koštanog tkiva, krvni pritisak, smanjenje anksioznosti i stresa, kao i povećanje samopouzdanja kod djece i adolescenata. Najveći broj autora koji se bave proučavanjem fizičke aktivnosti kod djece, preporučuju minimalnih 30 do optimalnih 60 minuta bavljenja nekom fizičkom aktivnošću u toku jednog dana kako bi se obezbijedio pravilan razvoj djeteta (Strong et al., 2005, Pate et al., 2006).

1

Fizičko vaspitanje, kao nastavni predmet ima proširenu ulogu i posebnu odgovornost koja se ogleda u tome što se sadržajima ovog predmeta obrađuju mnoga savremena pitanja u okviru obrazovnog procesa sa karakteristikama koje ne nudi ni jedno drugo nastavno i školsko gradivo (Hardman, 2009). Ova odgovornost je sasvim rezimirana u Odluci o ulozi sporta u obrazovanju, koju je Evropski parlament donio u novembru 2007. (Hardman, 2009). U preambuli Odluke posebno je skrenuta pažnja da je fizičko vaspitanje „jedini školski predmet, u okviru kojeg se djeca pripremaju za zdrav život i da je ono usmjereno na njihov cjelokupni fizički i mentalni razvoj, da se kroz njega prenose važne društvene vrijednosti kao što su pravičnost, samodisciplina, solidarnost, tolerancija, timski duh i fer plej“ i zajedno sa sportom smatra se „jednim od najvažnijih oruđa u socijalnoj integraciji“ (Hardman, 2009).

U posljednjih dvadeset godina, u svijetu, objavljen je veliki broj radova koji se bave problematikom odnosa učenika prema nastavi fizičkog vaspitanja (Carlson, 1995; Figley 1985; Luke & Sinclair, 1991; McKenzie, Alcaraz & Sallis, 1994; Patterson & Faucette, 1990). Rezultati ukazuju da je jedan od glavnih činilaca u formiranju pozitivnog odnosa mladih prema fizičkom vježbanju, nastava fizičkog vaspitanja, odnosno pozitivan stav i odnos učenika prema nastavi fizičkog vaspitanja. Evidentno je da se učenici, koji pokazuju negativne stavove i osjećanja prema nastavi fizičkog vaspitanja, u najvećem broju slučajeva ne uključuju u fizičke aktivnosti van škole (Carlson, 1995; Ennis, 1996; Portman, 1995; Robinson,1990). Istraživanje koje je objavilo američko ministarstvo  zdravlja (U.S. Department of Health and Human Services, USDHHS, 1996) ukazuje da pohađanje nastave fizičkog vaspitanja i aktivno učestvovanje u njoj predstavljaju odlučujući faktor od koga zavisi zdravstveni status mladih u SAD. (uvodne napomene su dio inicijative sa poboljšanje statusa Fizičkog vaspitanja u Republici Srbiji i intenzivnom komunikacijom sa Dr Mitićem)

Prema istraživanju Svjetske zdrastvene organizacije, sa Evropski region (2006. godine), preko 600,000 smrtnih slučajeva je u relaciji sa fizičkom neaktivnošću. U nastavku ove studije opisani su efekti redovne fizičke aktivnosti kao prevencija: kardiovaskularnih bolesti, krvnog pritiska, dijabetisa, kancera debelog crijeva, gojaznosti, psiho-somatskih poremećaja i  smanjenja sveopšte smrtnosti populacije. Sa prethodnim u vezi, negativni uticaji savremenog načina života:

  1. Emotivno zdravlje (instant zadovoljstvo) : tehnologija omogućava da se dešavanja i događaji odvijaju odmah i djeca odrastaju sa osjećajem automatskog zadovoljenja svih potreba. Od slučaja do slučaja ovo i ne bi bila loša pojava ali šta ako dijete mora da sačeka? Kako će prethodno iskustvo uticati na njegovo ponašanje?
  2. Gojaznost : povećanje procenta djece sa prekomjernom kilažom pripisuje se tehnološkom napretku. Broj sati provodenih u igri sa drugom djecom je znatno smanjen u odnosu na raniji period. Mnogo više vremena djeca provode igrajući ali na kompjuteri, igricama i drugim elektronskim uređajima.
  3. Strah : dostupnost vijestima sa svih svjetskih meridijana povećava roditeljski strah i roditelji automatski smanjuju boravak djece van svog domašaja i to ’’tjera’’ djecu ka igračkama, kompjuterima, itd.
  4. Emotivno zdravlje-zavisnost : virtuelna zanimljivost i dostupnost stvara kod djece naviku da svoje vrijeme radije provode uz elektronske uređaje.
  5. Dostupnost : ako djeca žele pogledati omiljeni crtani, film ili poslušati pjesmu lako određenu verziju mogu preuzeti sa internetskih adresa, koje su najčešće piratskog karaktera i od ’’malih nogu’’ djeca se navikavaju da je u redu kršiti zakon iako, naravno, oni toga u tom uzrastu nijesu svjesni.
  6. Znalažljivost : Kada odrastu i uz tehnološko znanje koje posjeduju imaće veliku mogućnost da pronađu posao, ali šta će se dešavati ako im ista ne bude bila dostupna ili dođe do prekida određenog sistema. Drugi dio zavisnosti je želja da budu dio ’’ekipe’’. Jer ako ne posjeduju najnaprednije uređaje odmah se osjećaju odbačenim. A svjesni smo ekonomskog disbalansa.

Drugi zdrastveni problemi : čulo vida, sluha, motorne disfunkcije (karpalni tunel u zglobu, hronične bolove u leđima i ramenima), kardiovaskularni problemi zbog smanjenog kretanja. Shodno rezultatima sprovedenim istraživanjem kojim je obuhvaćeno 1,700 djece 9-15 godina iz Danske, Portugala i Estonije,  preporučena je strukturisana aktivnost od minimum 90 minuta na svježem vazduhu.

Sport kao aktivnost svakako nije dovoljna komponenta ali izuzetno efikasno sredstvo za postizanje željenih ciljeva.Što se vaspitno-obrazovnog aspekta tiče, istraživanja koja dolaze sa zapadne hemisfere pokazuju da redovno učešće u sportskim i sportskom-edukativnim aktivnostima je u direktnoj vezi sa boljim akademskim postignućima individue.

Imajuči u vidu djelokrug rada i funkcionisanja, Uprava za mlade i sport učestvuje u nekoliko projekata popularizacije i razvoja školskog sporta. Atletika u školama (projekat ASCG koji će se sprovoditi u 10 opština na teritoriji Crne Gore u kojem su uključeni pored stručnjaka i poznate atletičarke i atletičari: Perunović, Vuković, Furtula i drugi). U sklopu proslave Međunarodnog dana djeteta otpočeo je projekat „Igram svoju igru“ u kojem će biti predstavljene mlade sportiskinje i sportisti, tj. njihovo sportsko-akademsko stasavanje. Projektom „Ispravi se i vježbaj“ obuhvaćene su skoro sve opštine sa teritorije Crne Gore- Udruženje fizioterapeuta, Min. prosvjete i UMS su nosioci projekta- stručnjaci iz oblasti fizioterapije su konstatovali (pregledima) da preko 80% djece imaju određeni nivo deformiteta.

Polazeći od prethodnog, u nivou školskog sporta, kao što je planirano strateškim dokumentom Vlade Crne Gore u oblasti sporta, neophodno je formirati Radnu grupu sa zadatkom analize i priprema preporuka za razvoj i unapređivanje školskog sporta. Polaznu osnovu prethodnom bazirati na:

  • Analizi pravnog okvira školskog sporta,
  • Snimanje stanja objekata i prostora za nastavu fizičkog vaspitanja,
  • Analiza rodne strukture stručnog kadra (koja bi uključila i fokus grupe)
  • Analizi postojećeg sistema usavršavanja nastavnika i profesora fizičkog vaspitanja za rad sa školskim uzrastom.
  • Analizi motoričkih sposobnosti školske populacije,
  • Nivo iskorišćenosti termina u školskim sportskim salama,
  • Analizi finansijske podrške lokalnih samouprava sa isključivom namjenom za školski sport.
Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s